Photo: EQ Image, Melanie Duchene

[HRHOKEJ] Sezonu treba planirati na vrijeme

Piše: Drax (podaci poznati uredništvu) za Hrhokej.net 

Početkom lipnja iz Slovenije je stigla vijest kako će u predstojećoj sezoni u slovensko prvenstvo biti pripuštena samo po jedna hrvatska momčad u svakom od uzrasta izuzev juniorskog. Navedeno znači kako se hrvatski hokej mlađih uzrasta vraća u položaj u kojem je bio u ljeto 2013, kad su ponajbolji zagrebački hokejaši okupljeni u tri selekcije pod nazivom Team Zagreb zaigrali u konkurenciji slovenskih klubova. Ni u jednom slučaju Zagrepčani nisu izborili bolje uvrštenje od petog mjesta no ovog puta se nećemo baviti izgledima hrvatskih selekcija u Sloveniji nego ustroju natjecanja za prvenstvo Hrvatske.

Krenut ćemo od najmlađeg natjecateljskog uzrasta, hokejaša do 12 godina odnosno mlađih kadeta. Prošle sezone u slovenskom prvenstvu nastupilo je 11 momčadi od kojih tri zagrebačke. Zagreb, Medveščak i Mladost odigrali su ukupno 30 utakmica na zagrebačkim klizalištima. Domaće prvenstvo igralo se samo u skupini B u kojoj su druge momčadi zagrebačkih klubova i Sisak odigrali šest kola s još devet utakmica na Šalati.

Tri godine ranije, mlađi kadeti Teama Zagreb odigrali su 10 domaćih utakmica sa Slovencima, a na Šalati se odigralo još 26 “brzopoteznih” utakmica domaćeg prvenstva u skupinama A i B. U novoj sezoni očekuje se nastup sedam ili osam (ako Bled ponovo zaigra s dva sastava) slovenskih, jedne srpske i jedne hrvatske momčadi. Deset momčadi će vjerojatno odigrati dvokružno natjecanje s 18 kola što bi značilo da će zagrebačka selekcija odigrati devet domaćih utakmica. Nakon dvije godine u kojima je prvenstvo Slovenije bilo zamjena za prvenstvo Hrvatske, u novoj sezoni će Hrvatski savez ponovo morati organizirati redovni dio prvenstva Hrvatske.

Budući da su mlađi kadeti u pravilu najbrojniji uzrast, pri čemu pravo nastupa imaju i igrači velike škole, sva tri zagrebačka kluba mogu bez poteškoća postaviti dvije momčadi za prvenstvo. Prve momčadi bi se natjecale u skupini A. Team Zagreb, bude li sastavljen i vođen po načelu kvalitete i sportskog uspjeha obuhvatit će dvadesetak ponajboljih hokejaša u Zagrebu. Izvan tog kruga ostat će većina malih hokejaša kojima će domaće prvenstvo biti primarno natjecanje.

Nije se teško složiti s tvrdnjom da bi četiri kruga sa po osam utakmica po klubu bilo premalo. Poveća li se broj krugova na šest, svaki od tri zagrebačka kluba odigrao bi po 12 utakmica redovnog dijela prvenstva za ukupno 18 utakmica. Zbroji li se to s očekivanim brojem od devet domaćih utakmica Teama Zagreb dobija se 27 utakmica u usporedbi s prošlosezonskih 30. Dakle, nema nikakvog razloga da se ponavlja pogreška iz 2013. Hrvatsko se prvenstvo može odigrati u šest krugova i još uvijek “uštedjeti” na terminima.

Budući da Sisak još uvijek nije na razini potrebnoj za ravnopravno nadmetanje sa Zagrepčanima, “vitezići” bi se i u idućoj sezoni trebali naći u skupini B zajedno s drugim momčadima Zagreba, Medveščaka i Mladosti. Dvokružni sustav sa samo šest utakmica po momčadi je možda i prihvatljiv za zagrebačke klubove no Siščanima bi svakako valjalo pomoći da povećaju broj utakmica i održe korak sa Zagrepčanima. Za skupinu B mlađih kadeta ne bi bilo loše ustrojiti sezonu na način da se kad god je to moguće, na jednom mjestu skupe sve četiri momčadi i odigraju svaka po dvije utakmice u jednom danu. Takvi turniri mogu se odigrati i u Delnicama i u Sisku i vikendima na Šalati. Trokružni sustav s devet utakmica po momčadi čini se optimalan za ovaj uzrast.

U uzrastu kadeta tri su zagrebačka kluba u konkurenciji 11 momčadi igrala dvokružno prvenstvo pri čemu su poput svojih mlađih kolega odigrala ukupno 30 utakmica na tri zagrebačka klizališta. Usporedno se igrala i skupina B u kojoj su druge momčadi Mladosti i Medveščaka zajedno sa Siskom odigrale ukupno 12 utakmica od čega osam na Šalati. Dakle, kadeti su na zagrebačkim ledenim plohama odigrali sve zajedno 38 utakmica prije doigravanja. Kadetsko prvenstvo Slovenije za sezonu 2016/17 trebalo bi okupiti svih sedam slovenskih klubova, beogradsku Crvenu zvezdu i zagrebačku selekciju. Natjecanje od devet momčadi bi prekratko trajalo kad bi se igralo u samo dva kruga tako da je za pretpostaviti da će se igrati tri kruga s ukupno 24 utakmice po momčadi. Jednostavna računica daje 12 domaćih utakmica za selekciju kadeta.

Zagrebački klubovi u pravilu imaju dovoljno kadeta za tri do četiri petorke no nijedan od njih ne može postaviti drugu momčad bez najmanje jedne, ako ne i dvije petorke mlađih kadeta. Međutim, dok je zastupljenost igrača škole hokeja poželjna u drugim momčadima mlađih kadeta, popunjavanje drugih momčadi kadeta najboljim mlađim kadetima u najmanju je ruku kontraproduktivno. Vodeći igrači mlađih kadeta imat će ispunjenu sezonu nastupom u slovenskom prvenstvu te bi im igranje u natjecateljski nezahtjevnoj skupini B prvenstva kadeta bilo samo nepotrebno opterećenje.

Jedino ispravno rješenje koje savez može primijeniti je ukidanje skupine B u uzrastu kadeta. Tri zagrebačka kluba i Sisak trebaju se natjecati zajedno u prvenstvu koje bi se moralo igrati u najmanje četiri kruga tako da svaka momčad odigra barem 12 utakmica. Ukupno bi se odigrale 24 utakmice od kojih 18 u Zagrebu, a 6 u Sisku. Uz već spomenutih 12 utakmica Teama Zagreb na zagrebačkim bi se klizalištima odigralo 30 kadetskih utakmica, osam manje od prethodne sezone. Produljenje kadetskog prvenstva na šest krugova povećalo bi ukupni broj utakmica za 12 od kojih osam u Zagrebu. Dakle, sa šesterokružnim prvenstvom bez skupine B, opterećenje zagrebačkih klizališta kadetskim utakmicama bilo bi jednako kao i prošle sezone.

Uključenje Siska u nadmetanje sa zagrebačkim kadetima povlači za sobom i pitanje kompetitivnosti Siščana. Pogled na prošlogodišnje popise igrača ukazuje da bi “vitezovi” jedva skupili dvije petorke te da bez podrške mlađih kadeta ne bi mogli izdržati sezonu. Međutim, Sisak bi u idućoj sezoni trebao imati i osam mlađih juniora godišta 2002. Na prvi pogled čini se razumnim da se propozicijama natjecanja za sezonu 2016/17 dopusti KHL Sisak nastup hokejaša rođenih 2002. u uzrastu kadeta u matičnom klubu dok bi istovremeno u svom uzrastu mogli biti na posudbi u nekom od zagrebačkih klubova, primjerice Zagrebu koji iduće sezone neće imati ni dvije petorke mlađih juniora.

Poteškoća s mlađim juniorima imaju i Slovenci. Već nekoliko godina dva štajerska kluba, Celje i Maribor združuju svoje mlađe juniore u jednu momčad, a u pretprošloj sezoni su se i jedni i drugi pridružili Olimpiji. Pogled na raspoložive snage pokazuje da Celje ni u predstojećem prvenstvu neće biti u stanju samostalno nastupiti u mlađim juniorima, a ni Maribor bi bio u poteškoćama da nije dobio priljev hokejaša iz Srbije. Bled je također ostao na dvije petorke no “labudovi” se obično oslanjaju na kadete, a možda dobiju i pomoć iz Jesenica. Ukratko, za očekivati je da će u prvenstvu nastupiti šest slovenskih momčadi, jedna srpska i jedna hrvatska. Natjecanje od osam momčadi vjerojatno će se igrati po trokružnom sustavu s ukupno 21 utakmicom redovnog dijela prvenstva. Uz pretpostavku podjednakog omjera domaćinstava i gostovanja, Zagrepčani bi imali 10 ili 11 utakmica na svom ledu.

U prošloj sezoni tri zagrebačka kluba su samostalno nastupili u prvenstvu Slovenije tijekom kojeg su odigrali ukupno 27 utakmica na domaćem ledu. Redovni dio domaćeg prvenstva se nije igrao nego su Medveščak, Zagreb i Mladost po završetku natjecanja u Sloveniji odmah započeli s doigravanjem. Selekcija mlađih juniora okupit će dvadesetak ponajboljih hrvatskih hokejaša u godištima 2001. i 2002. Međutim čak i uz očekivani protok hokejaša kroz momčad za koju se nadamo da će biti sastavljena i vođena po sportskim načelima, najmanje polovica mlađih juniora ostat će izvan Teama Zagreb. Za sve njih, ali i za igrače koji će igrati i u Sloveniji, bit će potrebno organizirati domaće prvenstvo.

Pogled na raspoložive igrač hrvatskih klubova ukazuje na činjenicu da samo Mladost i Medveščak mogu postaviti kompetitivne momčadi. Ni Zagreb niti Sisak nemaju ni dvije petorke mlađih juniora pri čemu “vitezovi” nemaju nijednog vratara u godištu. Zamisao o privremenom “spajanju” mlađih juniora Zagreba i Siska u jednu momčad uz mogućnost posudbe pokojeg vratara iz Mladosti i Medveščaka koji ih svaki imaju po četvoricu nameće se sama od sebe. Natjecanje triju momčadi moralo bi biti organizirano u najmanje šest krugova kako bi svaka momčad odigrala po 12 utakmica što predstavlja minimum da bi igrači koji neće biti aktivnije uključeni u slovensko prvenstvo imali pravu natjecateljsku sezonu. Šesterokružni sustav natjecanja obuhvatio bi ukupno 18 utakmica što bi s predviđenih desetak utakmica Teama Zagreb zadržao opterećenje zagrebačkih klizališta na istoj razini na kakvoj je bila i prošle sezone. Uz malo dobre volje, zajednička momčad Zagreba i Siska mogla bi pokoju domaću utakmicu odigrati i u Sisku.

U sezoni 2013/14 juniori su igrali prvenstvo u kojem je svaka od četiri momčadi trebala odigrati 12 utakmica redovnog dijela. Igrači koji su bili uključeni u selekcije Teama Zagreb u slovenskom prvenstvu odnosno Medveščaka u austrijskom EBJL-u imali su ispunjenu sezonu no ostatak, koji je obuhvaćao značajan broj igrača ulaznih godišta, je vapio za utakmicama kojih nije bilo. Osvrnemo li se na prošlosezonski kalendar juniora vidjet ćemo kako je ovaj uzrast odigrao minimalističko prvenstvo u samo četiri kruga. Jedan manji dio juniora ispunio je sezonu nastupima u dresu Medveščaka u austrijskoj ligi EBYSL, no za većinu se sezona sastojala od osam prvenstvenih utakmica, pokoju minutu u EBYSL-u i povremenih treninga. Zagrebačka klizališta bila su poprište 19 utakmica EBYSL-a i 12 domaćeg prvenstva. Tri godine ranije, Medveščak je u EBJL-u odigrao 17 utakmica kod kuće, a u juniorskom prvenstvu se odigralo još 16 utakmica.

U ovom trenutku nije poznato hoće li momčad pod imenom Medveščak sudjelovati u EBYSL-u (ligi do 20 godina), EBJL-u (do 18) i što će biti s mogućim nastupom hrvatskih seniora u MOL. Svaka od ovih liga zauzela bi značajni dio raspoloživih ledenih termina. Zadržimo li se na najavi kako bi se iduće godine Medveščak natjecao u ligi EBJL pogled na prošlu sezonu ukazuje nam da bi Zagrepčani odigrali 13 ili 14 domaćih utakmica redovnog dijela sezone u konkurenciji Austrijanaca, Mađara, Slovenaca i drugih.

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno četrdesetak hokejaša u godištima 1999. i 2000. koje čini uzrast do 18 godina. Jednostavna računica ukazuje kako bi gotovo polovica ostala izvan momčadi za EBJL ili bi u njoj nastupala povremeno, bez veće minutaže. Za njih bi jedina mogućnost za dalje aktivno bavljenje hokejom bilo domaće prvenstvo. Budući da u Hrvatskoj juniori obuhvaćaju hokejaše mlađe od 19 godina valja uzeti u obzir i petnaestak hokejaša iz godišta 1998. kojima je juniorsko prvenstvo jedino natjecanje u kojem mogu doći do punog izražaja. Budući da bi opterećenje mladih hokejaša treninzima i utakmica trebalo rasti s godinama, prošlogodišnja odluka da se juniorsko prvenstvo svede na osam utakmica po klubu bila je ne samo pogrešna nego i pogubna. Odgovorni postupak morao bi ispraviti tu pogrešku i za sezonu 2016/17 organizirati juniorsko prvenstvo u šest krugova, kao i kod mlađih juniora, u kojem će svaka od tri momčadi odigrati 12 utakmica u redovnom dijelu prvenstva.

Umjesto zaključka, ponovit ćemo ukratko da bi hrvatski juniori i mlađi juniori svoja prvenstva trebali odigrati sa po tri momčadi po šesterokružnom sustavu pri čemu svaka momčad igra po 12 utakmica s ukupno 18 utakmica po uzrastu. Kadeti bi trebali biti okupljeni u jedinstvenom prvenstvu od četiri momčadi, bez skupine B. Prvenstvo bi se odigralo u četiri kruga sa po 12 utakmica po momčadi u dodatak propozicijama koje bi dopustile nastup sisačkih hokejaša godišta 2002. u uzrastu kadeta. Ukupno bi kadeti odigrali 24 utakmice od kojih 18 u Zagrebu. Na kraju, mlađi kadeti bi odigrali prvenstvo u dvije skupine. Skupina A od tri momčadi bi odigrala šest krugova sa po 12 utakmica po klubu odnosno ukupno 18. Skupina B bi okupila četiri momčadi u tri kruga sa po devet utakmica po momčadi. Siščani bi dvaput ugostili svaku zagrebačku momčad, a tri put gostovali na Šalati. Mlađi kadeti bi ukupno odigrali 36 utakmica od kojih 30 u Zagrebu.

Za ostvarenje ovog plana potrebna je suradnja svih hrvatskih klubova u vidu davanja odgovarajućih ovlasti vodstvu natjecanja koje bi moralo imati zadnju riječ u raspodjeli leda. Za tako nešto poželjno bi bilo razviti razmišljanje izvan postojećih okvira, naročito u vezi uporabe klizališta na Šalati. Primjerice, umjesto inače slabije posjećenih termina za treninge radnim danom od 21:00 i 22:15 moguće je organizirati utakmice starijih uzrasta poput mlađih juniora i juniora. Dođe li do odgode pojedine utakmice prvenstva Slovenije zbog bilo kojeg razloga, u “oslobođenom” terminu se može odigrati neka druga utakmica, makar i unaprijed. Svim čimbenicima u hrvatskom hokeju potrebno je istovremeno usaditi i fleksibilnost i posvećenost u ostvarivanju glavnog cilja: ispunjene i uspješne natjecateljske sezone 2016/17.

[HRHOKEJ] Sezonu treba planirati na vrijeme

Ima li smisla to što radi HSHL?

Thank you for the vote!